Drago Orlić, Štorice od štrig i štriguni, Naklada ZORO, Zagreb–Sarajevo, 2008. Bogatstvo pučkog kazivanja ili trebao bi nam krsnik Više od stotinjak pričica, fragmentarnih zapisa i kazivanja nalazi se u drugom, dopunjenom i proširenom izdanju Štorica od štrig i štriguni, koje je sakupio i priredio poznati istarski pisac i pjesnik Drago Orlić. Prvo izdanje objavljeno je 1986, a ovo drugo obogaćeno je opsežnim Rječnikom i Dodatkom (izbor iz stručne literature i iz istarske beletristike: Mate Balota, Vladimir Nazor, Milan Rakovac i dr.) te novim zgodbama iz istarske pučke predaje, sabranim u deset poglavlja: Urečljivac, Mora, Štrige i štriguni, Krsnik, Orko, Mrtvi, Perojski pop, Kljuka, …i druga zlamenja, Versi od štrig i štriguni). Urednik Davor Šišović u pogovoru Štrige i izvanzemaljci duhovito je zaokružio taj pionirski, marni, ali i domoljubni prinos očuvanju djedovine, autora te osebujne knjige Draga Orlića: »Za istarsku su usmenu pučku baštinu štrige i ostala bića iz ove knjige poput izvanzemaljaca u popularnoj kulturi dvadesetog i dvadeset i prvog stoljeća: nitko ne priznaje da u njih vjeruje, ali mnogi će reći da ‘nečega tu ipak ima’.« Ova specifična knjiga, u težnji da od zaborava sačuva pučku predaju i posebnost usmenog kazivanja, donosi jedan začarani svijet u kojem osim straha od uroka, mora (i mornjaka!), štriga i štriguna, usporedno žive i tzv. krsniki, žestoki protivnici spomenute vještičje populacije, koji brane preplašeni puk, opsjednut praznovjericama svih vrsta. Krsnik se dragovoljno upušta u borbu protiv svih nedaća koje donose štrige i štriguni. Iz žestokih obračuna na križanjima s kojih vodi put u selo, oni, kršnjaki – izlaze kao pobjednici. Tko zna, možda bi nam upravo danas, kad nam prijete svakovrsne krize i kad nam ne ide baš sve od ruke, trebao jedan takav krsnik: »Kršnjak se rodi u košuljici, i to biloj, a jak je za dvanajst drugih. Kršnjak se rodi s crlenom beriton, a more se tući usrid noći z sto štrig na srid križine. Ča bi ljudi prez kršnjaki?« (Koliko je jak kršnjak?) Ovakvih i sličnih štrigunskih udžbenika bilo je zasigurno u onom tzv. mračnom srednjem vijeku. I onda su štrolige čarale i znale načiniti efikasnu preventivu da bi se izbjegle ili otklonile bolesti (kuhinjski nož i zrcalo pod kušinom – pašada i špegalj – a u sobi još grst česna). Jer, kad bi se mora ili štriga pogledale u zrcalo, pao bi im mrak na oči, a potrebiti siromašić bi se škapulal. Jasno, da je u ritualu kaštiga zbog nepodobnih čina bilo razlika. U srednjem bi vijeku štrigu (višću) spalili na lomači, a u našem pitomom i blagom istarskom podneblju, za štrigun bi »kazali roge i po tri put pljuknuli za njoj«. U ovoj knjizi štorica (ako je ne ureknu te se ona proširi uzduž Lijepe Naše) bit će posla i za literate, fantastičare i ine duhovite narativce, ćapane od štrig. Meni osobno najštrigunskije su priče o kljuki (kvaki). To su najprefriganije smicalice koje izazivaju neku zluradu veselost: Kako će ostavljena djevojka napakostiti nevjernu mladiću ili mladić djevojci? Svrha je toga čaranja s kljukom da ono dvoje »neće više moći delati amor«. U inat (ili dišpet) baci se (va crikve, pri obredu vjenčanja), razrezani »stari šoldo priko glave«, uz neizbježan povik: »Kada se ta dva kusa jopet skupe, neka se i oni u postelji skupe.« Ne znam kako bi u ovdašnjim globalističko-medijskim zavrzlamama djelovao taj recept, jer su nam svekolike popularne revije pune sastava, rastava, uroka, zvjezdoznanskih čaranja i kljuka. Kao da su svi ćapani od štrig. Za kraj (da ne ureknem!) neću pohvaliti Orlićeve Štorice od štrig i štriguni, nego ću, u skladu s njegovim istarskim pučkim praznovjericama (prema kojima se »najprije pogrdi ono što se želi hvaliti«), kazati: Vražji libar, ma dela pijacer! Ljerka Car Matutinović (Vijenac, broj 395, 23. travnja 2009.) |
Početkom 2008. godine u Pazinu, Rijeci i Puli spektakularno je predstavljen hit-roman "Bojno polje Istra", domaći SF-cyberpunk roman s najvećom početnom nakladom svih vremena, koji je u narednih dvadesetak dana prodan u čak tisuću primjeraka. Podsjetimo se: Nekoliko desetaka godina u budućnosti, Hrvatska još uvijek uzaludno kuca na vrata Europske unije. Mafija gotovo legalno gospodari državom, većina stanovništva osiromašena je do krajnjih granica iako je društvo već poprilično tehnologizirano, a virtualna stvarnost kojom je premrežen čitav planet ne služi samo dokolici, nego je i poprište nemilosrdnih obračuna hakera u službi najmoćnijih mafijaških šefova. Jednog od najsposobnijih svjetskih hakera, Olivera Riemera, sudbinske okolnosti bacit će u žarište istarskog rata za osamostaljenje od Hrvatske, države straha i kriminala, kojom gospodari jedan od najmoćnijih europskih mafijaša Martin Korajzl. Prisilno mobilizirani Oliver nakon zarobljavanja mijenja stranu, i svojim hakerskim vještinama pridonosi konačnom ishodu sukoba koji će mnogima, pa i njemu osobno, donijeti samo gubitak. Danilo Brozović rođen je 1979. godine i odrastao je u Đurđevcu. U Zagrebu je završio Ekonomski fakultet i skandinavistiku na Filozofskom fakultetu. Pripovijetke objavljuje od 1998. godine. Dobitnik je nagrade Sfera 2004. godine za priču Prsti, 2006. godine za priču Anne Droid, te 2008. godine za novelu Besmrtna Dijana. Preveo je knjigu Kako čitati strip. Uvršten je u jednu početnicu. Godine 2005. u biblioteci SFera objavljena mu je zbirka priča Zeleno sunce, crna spora. Trenutno živi i radi u Stockholmu. Nekoliko priča objavljeno mu je i u godišnjim zbirkama pazinske SF-konvencije Istrakon čiji je redoviti sudionik. Obožava Istru, kojoj je posvetio i svoj roman Bojno polje Istra. Pozivamo vas na predstavljanja hit-romana Bojno polje Istra: ĐURĐEVAC - petak, 6. lipnja 2008. u 19 sati u Gradskoj knjižnici Đurđevac; sudjeluju: autor Danilo Brozović i urednik Davor Šišović. ZAGREB - subota, 7. lipnja 2008. u 12 sati u knjižari Profil Megastore; sudjeluju: autor Danilo Brozović i urednik Davor Šišović. Svi ste pozvani! Roman "Bojno polje Istra" objavila je Naklada ZORO kao četvrti naslov u SF biblioteci WARP. |
Književnica iz Kanfanara Marina Jadrejčić gošća je devete večeri horor-književnosti iz ciklusa «Vampirske noći u Kringi», koja će se održati u križanskom kafiću «Vampire» ove subote, 24. svibnja, s početkom u 21 sat. Na ovoj će književnoj večeri biti predstavljena nedavno objavljena zbirka znanstvenofantastičnih i fantasy priča «Tužna madona» (u izdanju Naklade ZORO) u kojoj je Marina Jadrejčić, uz svoje klasične i višestruko nagrađivane SF priče, objavila i podulju novelu «Jure Grando», u kojoj se ovaj križanski vampir iz 17. stoljeća predstavlja u sasvim drukčijem svjetlu: kao vremenski putnik, prosvjetitelj i humanist. Svi ste pozvani! |
Na Zagrebačkom sajmu knjiga u Profil Megastoreu danas se predstavlja novo izdanje Naklade ZORO: Bajam Illkullu: Zapisi iz harema (roman) u 17 sati Sudjeluju: Julijana Matanović i Zoran Filipović |
Dragi prijatelji knjige i znanstvene fantastike, pozivamo vas na predstavljanje knjige TUŽNA MADONA autorice Marine Jadrejčić U petak, 9. svibnja, u 19 sati uz lijep prigodni program i domaće kolače, u prostorima Osnovne škole Petra Studenca (I kat) u Kanfanaru. Uz autoricu, o knjizi (koju je objavila Naklada ZORO) će govoriti i njen urednik Davor Šišović, a na razgledanje se nudi i izložba SF ilustracija autorice Ines Burić Šabanović. Marina Jadrejčić rođena je u Puli, a živi, radi i piše u Kanfanaru. Već petnaestak godina piše i objavljuje znanstvenofantastičnu prozu. Za priču "Tužna madona" dobila je drugu nagradu Istrakonova natječaja 2002. i godišnju nagradu Sfera 2003. godine. Za priču "Ljudi bez lica" 2003. godine dobila je treću Istrakonovu nagradu, a za priču "Zmajeve brazde" na Istrakonovu je natječaju 2005. godine dobila posebnu nagradu za najbolju obradu istarske teme. Priče su joj prevedene na njemački i engleski jezik, te objavljene u inozemnim SF časopisima. Prva priča iz njezina ciklusa novela o Istranima u svemiru, "S druge strane struje", uvrštena je u antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele "Ad astra". Zbirka znanstvenofantastičnih i fantasy priča "Tužna madona" prva joj je objavljena knjiga. Radujemo se vašem dolasku! |
Naklada ZORO već petu godinu organizuje natječaj za književnu nagradu ZORO za zbirku neobjavljenih priča. Za nagradu ZORO ove godine pristigao je 41 rukopis, od kojih dva rukopisa nisu ispunjavala kriterije. Žiri u sastavu Ferida Duraković, Enver Kazaz i Ivan Lovrenović odlučio je da u uži izbor za nagradu ulaze slijedeći rukopisi: ŠIFRA: ZORA; NAZIV: ZORINE PRIČE ŠIFRA: FIDELIO; NAZIV: ZEMLJA GROBOVA ŠIFRA: SULJAGINA FATA; NAZIV: NE RAŠIRI SE VIJEST ŠIFRA: CHANIGOR; NAZIV: KAKO SE KALIO PETAR PAN ŠIFRA: 8101957; NAZIV: MOLIM TE ZAPIŠI ŠIFRA: SJEVEROISTOK; NAZIV: NAZA, SVAKE NOĆI ŠIFRA: BACKROOM VOICE; NAZIV: ANATOMIJA OSMIJEHA Prema propozicijama, dodjeljuje se prva nagrada u vrijednosti od 6.000 KM (brutto), te statua STEĆAK, rad akademskog vajara Mirsada Šehića. Žiri može predložiti izdavaču i otkup određenih rukopisa, a iznos otkupne nagrade je 2.000 KM (brutto). Proglašenje i dodjela književne nagrade ZORO obavit će se 25. aprila u 20 sati u prostoru Multimedijalnog centra MAK. (prenijeto s portala Knjizevnost.org) |
< | ožujak, 2010 | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv